Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA PORODIČNOG ZAKONA: Predložene izmene eksplicitno zabranjuju fizičko kažnjavanje dece, uključujući roditelje, staratelje i druge koji brinu o detetu. Roditelji koji prekrše ovu zabranu biće upućeni na edukacije i savetovanja, dok su strože mere predviđene samo za teže slučajeve zlostavljanja


Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Porodičnog zakona, uvodi se eksplicitna zabrana fizičkog kažnjavanja dece. U čuvanju, podizanju i vaspitavanju deteta roditelji ne smeju podvrgavati dete ponižavajućim postupcima, telesnom kažnjavanju i drugim kaznama koje vređaju ljudsko dostojanstvo i integritet deteta.

Ovo važi i za hranitelje, staratelje i sve druge osobe koje se staraju o detetu ili sa detetom dolaze u kontakt u porodici ili drugoj sredini. U suprotnom, predviđena je sankcija - sprovođenje korektivnog nadzora nad vršenjem roditeljskog prava, gde se roditelji ispravljaju usvojim postupanjima prema detetu koje fizički kažnjavaju. Organ starateljstva imaće ovlašćenja da nalaže roditeljima da se uključe u posebne obuke o ostvarivanju prava deteta i odgovornom roditeljstvu.

Ovo je jedna od najvažnijih izmena, koje donosi Nacrt zakona, koji je pripremilo Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, uz učešće predstavnika nadležnih ministarstava, državnih organa, ustanova i organizacija civilnog društva.

- Prema Strategiji za prevenciju i zaštitu dece od nasilja za period od 2020. do 2023. godine i Opštem protokolu za zaštitu od nasilja iz 2022. godine, telesno kažnjavanje deteta kao vaspitno sredstvo predstavlja jedan od oblika fizičkog nasilja nad detetom - naveli su iz Ministarstva.

Nacrtom zakona, kojim se uz zabranu fizičkog kažnjavanja dece, ukidaju maloletnički brakovi uz sudsku dozvolu, uvodi pravo deteta da se samostalno obrati institucijama, kao i veća kontrola države nad roditeljskim pravima. Predlog izmena zakona je na javnoj raspravi, a iz resornog ministarstva kažu da će radna grupa po njenom završetku analizirati sve pristigle predloge, sugestije i mišljenja, i po okončanju tog procesa sačiniti Nacrt izmena Porodičnog zakona, koji će uputiti Vladi Srbije.

Međunarodno usvojenje

Pooštrava se i postupak međunarodnog usvojenja. Pre nego što dete bude upućeno u inostranstvo, moraće da se iscrpe sve mogućnosti da se za njega pronađu usvojitelji u Srbiji. Pravila za usvojenje su da razlika u godinama između usvojitelja i deteta ne može biti manja od 18, niti veća od 45 godina, osim u izuzetnim slučajevima uz saglasnost nadležnog ministarstva.

Okrugli stolovi već su održani u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, dok se 6. aprila o izmenama Porodičnog zakona govorilo u Nišu. Komentari i predlozi građana primaju se do 16. aprila.

- Mnogo nam je važno da stanemo iza svakog deteta i porodice - rekla je ministarka Jelena Žarić Kovačević.

- Porodični zakon se primenjuje od 2005. godine, a od tada su se promenili i domaći propisi i međunarodni standardi koje je Srbija prihvatila. S jedne strane, izmene su potrebne radi usklađivanja sa našim zakonodavstvom, a s druge, zbog obaveza koje smo preuzeli u procesu pristupanja EU. Postoje odredbe na koje nam je ukazala Evropska komisija i koje je bilo neophodno uskladiti sa evropskim pravilima.

Nema istopolnih brakova

Nacrtom izmena i dopuna Porodičnog zakona ne predviđa se uvođenje istopolnih brakova u Srbiji, potvrdila je ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević. Ona je kazala da su takve informacije pojavile u javnosti, ali da nacrt ne sadrži apsolutno nijednu odredbu koja se odnosi na istopolne brakove.

- U članu tri našeg Porodičnog zakona kaže se da je brak zajednica između muškarca i žene i mi taj član nismo predvideli da menjamo - rekla je Jelena Žarić Kovačević.

Izmenom zakona prvi put se izričito zabranjuje telesno kažnjavanje kao vaspitnu meru, a umesto kazne nudi se "pozitivno roditeljstvo". Ova odredba već izaziva strahove među roditeljima da bi deca mogla da im budu oduzimana "zbog jednog šamara".

Stručnjaci i predlagači zakona, međutim, naglašavaju da cilj nije kažnjavanje roditelja, već promena pristupa vaspitanju. Roditelji koji budu prijavljeni zbog fizičkog kažnjavanja, po pravilu, biće upućivani na edukaciju i u savetovališta, gde će učiti nenasilne metode vaspitanja. Strože mere, poput izmeštanja deteta iz porodice, primenjivaće se samo u slučajevima teškog i kontinuiranog zlostavljanja, što je i do sada bila praksa.

Priznavanje očinstva

Izjava o priznavanju očinstva, po ovom predlogu, može se dati u porodilištu, pred matičarem, organom starateljstva, sudom, javnim beležnikom, kao i u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Srbije u inostranstvu. U slučaju biomedicinski potpomognutog oplođenja uz upotrebu doniranih semenih ćelija, ocem deteta smatra se muž majke pod uslovom da je prethodno dao pisani pristanak na sprovođenje postupka. Isto pravilo važi i za vanbračnog partnera majke. Istovremeno, zakon izričito propisuje da se očinstvo muškarca koji je donirao semene ćelije ne može utvrđivati.

- Srbija je potpisala međunarodne konvencije i uvođenje nulte tolerancije na fizičko kažnjavanje je nešto što je odavno trebalo da se desi - kaže Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra.

Pitanje je kako će to biti prihvaćeno u društvu.

Proširuju se i prava deteta i ukida pravilo da tek sa 10 godina može da izrazi svoje mišljenje, a moći će i samostalno da se obrati državnim institucijama, zaštitniku građana... Nove odredbe nalažu roditeljima i da ne smeju ostavljati dete predškolskog uzrasta bez nadzora i da ga mogu privremeno poveriti drugome samo ukoliko ta osoba ispunjava uslove za staratelja.

Nijanse u poslovnoj sposobnosti

Umesto potpunog lišavanja poslovne sposobnosti - "građanske smrti" - uvodi se model podržanog odlučivanja, odnosno prava ovih osoba biće ograničena samo u meri u kojoj je to neophodno, uz poštovanje njihove volje, i to na period od tri godine. Sud će morati tačno da navede za koje konkretne radnje je osobi potrebna pomoć, dok u ostalim sferama (brak, glasanje, rad) osoba zadržava prava.

Kada je reč o maloletničkim brakovima, oni neće biti mogući ni po odobrenju suda, a izuzetak ostaje samo za one maloletnike kojima je sud već priznao potpunu poslovnu sposobnost.

- Ovo rešenje ne menja suštinu problema, jer maloletnik od 16 godina koji je dobio dete može da se venča - smatra Macanović.

- Ključni problem, a to je postojanje maloletničkih vanbračnih zajednica, ostaje nedovoljno uređen.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.


Izvor: Vebsajt Blic, 03.04.2026.
Naslov: Redakcija