Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O KULTURNIM DOBRIMA: Arheološka iskopavanja po Zakonu mogu vršiti samo državne institucije, muzeji, instituti, Zavodi za zaštitu spomenika kulture. Zaštita kulturnih dobara regulisana je i Krivičnim zakonikom i Carinskim zakonom. Za prenos ovih predmeta preko granice potrebna je dozvola Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture


Krijumčari umetničkih dela i antikviteta rade "punom parom". Ovo je treće po redu crno tržište u svetu, posle trgovine drogom i oružjem a veći deo ovako zarađenog novca odlazi na finansiranje međunarodnog organizovanog kriminala i terorizma. Prema nezvaničnim informacijama takozvana Islamska država zaradi između 150 i 200 miliona dolara godišnje na ilegalnoj preprodaji arheoloških predmeta, koje iskopava na lokalitetima u Siriji i Iraku. Glavni centar za ovu neprocenjivu švercovanu robu jeste grad Gazijantep u Turskoj, odakle se antikviteti dalje distribuiraju preko internet aukcija i društvenih mreža, bogatim kupcima širom sveta.

Srbija je tranzitna zemlja za one koji posluju na ilegalnom tržištu antikviteta, ali, ponekad je i zemlja porekla.

"Kod nas nema mnogo onih koji bi mogli da priušte kupovinu takvih predmeta. Poznato je da lokalitete širom Srbije prekopavaju i razaraju lovci na blago i trgovci starinama. Na taj način vredni spomenici kulture završavaju na aukcijama na Zapadu, gde se prodaju po ceni ni izbliza odgovarajućoj značaju koji imaju za istoriju i arheologiju", kažu u Upravi carina.

Najnoviji primer krijumčarenja antikviteta u našoj zemlji, dogodio se pre desetak dana, kada je zaplenjeno 515 umetničkih predmeta na graničnom prelazu Bački Breg. Carinici su među koferima i torbama u prtljažniku jednog autobusa našli dve velike kartonske kutije u kojima je bilo 130 novčića, isto toliko ukrasnih igala i oko 50 reljefnih ploča sa prikazima ljudi i životinja. Takođe, bilo je i figurica u obliku ljudi i životinja, kao i šnale, broševi, ukrasne ručice… Među ovim antikvitetima nađena je i jedna maska sa ljudskim likom, nalik na antičke posmrtne maske.

"Nalaz veštaka potvrdiće da li je reč o originalima ili falsifikatima, od čega zavisi i njihova vrednost. To će biti odgovor i na medijske spekulacije o tome da je većina artefakata iz ove zaplene iskopana, ilegalno, u arheološkom nalazištu Viminacijum kod Starog Kostolca i da pojedini od njih vrede i po nekoliko hiljada evra", navode u carini.

U Srbiji je zaštita kulturnih dobara regulisana Krivičnim zakonikom ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016), Zakonom o kulturnim dobrima ("Sl. glasnik RS", br. 71/94, 52/2011 - dr. zakoni i 99/2011 - dr. zakon) i Carinskim zakonom ("Sl. glasnik RS", br. 18/2010, 111/2012, 29/2015 i 108/2016). Za prenos ovih predmeta preko granice potrebna je dozvola Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Etnolog Estela Živkov Radonjić iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture kaže da je krijumčarenje antikviteta svuda u svetu jedna od vodećih kriminalnih radnji.

"Kod nas je sprečavanje takve vrste šverca regulisano na dva načina: carinskom kontrolom i pravnom regulativom. Zakon o zaštiti kulturnih dobara jasno definiše način na koji bi legalnim putem moglo da se iznese nešto što potencijalno ima kulturnu i umetničku vrednost", kaže ona.

Za šverc umetničkih predmeta, prema analizi slučajeva iz Uprave carina, krijumčari najčešće koriste sopstvena vozila, vozače autobusa, ili osobe koje često putuju u zemlje zapadne Evrope. Krijumčari se: rimski novac, antički nakit, umetničke slike, vredne knjige, ikone, stari crkveno-službeni predmeti, staro oružje i satovi, čajnici, srebrnine, lampe… Od rariteta bi se mogla izdvojiti interesantna zaplena uniformi nemačke vojske iz Drugog svetskog rata, traka sa kukastim krstom, pa i biste Adolfa Hitlera… Zaplenjena je i jedna violina iz 1900. godine, nekoliko Jevanđelja, kao i mermerna bista "Portret devojčice" delo poznatog vajara Antona Augustinčića.

Osim državnih granica, pokušaji šverca antikviteta i umetnina nebrojeno puta zabeleženi su i na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla". Najveća zaplena ove vrste dogodila se, 2009. godine, kada je oduzeto 14 kilograma kovanog i lomljenog starog novca. U martu pre dve godine zaplenjeno je 78 ulja na platnu. Slike su nađene u koferu starijeg gospodina, našeg državljanina, koji je u Beograd doleteo iz Punta Kane u Dominikanskoj Republici.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandar Bojović, 11.06.2017.
Naslov: Redakcija