Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PRAVNI STAV O DOZVOLJENOSTI UGOVARANJA TROŠKOVA KREDITA: “Efektiva” poziva da se ne žuri sa povlačenjem tužbi


Građani koji su posle prvostepenih presuda od banaka naplatili recimo 10.000 dinara, a zbog dopunjenog stava Vrhovnog kasacionog suda u drugom stepenu izgube spor, moraće da vrate najmanje još pet puta toliko novca. Prema računici Udruženja za zaštitu korisnika finansijskih usluga “Efektiva”, osim 10.000 dinara banci, morali bi da isplate i iznos zatezne kamate od oko 10 odsto godišnje, kao i troškove izvršitelja i advokata banke, što je još oko 50.000 dinara. Toliko bi ih koštalo ukoliko su novac dobili izvršenjem (odmah posle prvostepene presude), što je većina građana koji su tužili banke zbog naplate troškova obrade kredita i činila. Ukoliko je isplata bila dobrovoljna, odnosno na zahtev banke, čime je ona priznala tužbeni zahtev i spor je okončan, građani nisu u obavezi da vraćaju novac. Baš kao i u slučaju da je presuda bila drugostepena i da banka nije izjavila reviziju. Dejan Gavrilović, predsednik udruženja “Efektiva”, kaže da je od oko 170.000 tužbi koje su pokrenute protiv banaka zbog nezakonito naplaćenih naknada, petina “bezbedna”, dok su ostali građani u potencijalnom problemu - ili će morati da vrate novac ili ako su im sporovi u toku, verovatno će ih izgubiti i onda snositi troškove advokata druge strane.

- Većina je sporove protiv banaka pokrenula s verom da će ih dobiti jer im je to “poručivao” i Vrhovni kasacioni sud. Najpre stavom da banke moraju da dokažu da su postojali troškovi obrade kredita, a onda i potvrđivanjem presuda u korist građana u protekle tri godine - kaže Gavrilović i dodaje da je promena stava VKS koja bankama omogućava da naplaćuju troškove obrade kredita bez obaveze da obrazlože njihovu strukturu - skandalozna.

Da podsetimo da postoje brojni sporovi u kojima je sud tražio da se radi veštačenje i u kojima se od banaka zahtevalo da dokažu stvarne troškove obrade kredita. Zanimljivo je da ni prethodnim stavom iz 2018. godine VKS nije zabranio bankama da naplaćuju te naknade, ali ih je ipak uslovio. Sudovi su bankama nudili da dokažu troškove i presude bi verovatno bile donete u njihovu korist, ali pošto dokaza nije bilo, u 99 odsto slučajeva presude su donete u korist građana.

- Odjednom VKS saopštava da banke ne moraju da dokazuju ništa i time im poručuje da mogu da naplaćuju bilo šta. Siguran sam da je napravljen dogovor s bankama. Vrhovi sud je ovakvom odlukom naškodio ne samo građanima koji su tužili banke nego bilo kome ko bi nekog tužio, obesmislivši pravnu sigurnost - ističe Gavrilović. Problem je i to, dodaje, što u našem zakonodavstvu nemamo kolektivnu tužbu, a sa druge strane se građani onemogućavaju da podnose masovne tužbe koje proizilaze iz činjenice da je neko “masovno” kršio zakon, a to je kod nas uglavnom slučaj s bankama, komunalnim preduzećima, mobilni i kablovskim operaterima.

Gavrilović kaže da ne treba zaboraviti da je VKS u ovim slučajevima 100 odsto rešenja doneo u korist dužnika. Ako je i među sudijama vladalo jedinstvo oko toga, iz “Efektive” pitaju šta se onda desilo 16. septembra i zašto je stav dopunjen odnosno u potpunosti promenjen.

- Neka inicijativa je postojala, a ona može biti samo u vezi s bankarskim lobiranjem. Imali smo pre ove odluke VKS dva pokušaja, najpre izmene Zakona o parničnom postupku, pa onda autentičnog tumačenja Zakona o obligacionim odnosima, opet u korist banaka. I na kraju ovo. Još u februaru pojavio se dokumenat u kome se iz Američke privredne komore od države traži pomoć u zaštiti interesa banaka u Srbiji. Zašto Američka privredna komora kada u Srbiji nemamo nijednu američku banku niti banku s njihovim kapitalom - kaže predsednik udruženja “Efektiva”. On dodaje da ne veruje da su sudije VKS odluku donele na sopstvenu inicijativu posebno jer je poznato da su u prethodne tri godine imale jedinstven stav.

Iz Udruženja banaka Srbije saopštili su da pozivaju građane koji su ih tužili do 17. septembra da se odreknu podnetih tužbenih zahteva najkasnije do 31. decembra jer će se u tom slučaju banke odreći prava na naplatu svojih troškova od njih ili se saglasiti da svaka strana snosi svoje troškove. Iz “Efektive” poručuju građanima da ne povlače tužbe odmah dok se ne vidi da li će biti nekih promena do kraja ove godine i dok ne stignu prve presude pod novim okolnostima.

Izvor: Vebsajt Politika, Jelica Antelj, 10.10.2021.
Naslov: Redakcija