Zastava Bosne i Hercegovine

Email Print
06.07.2017.

PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA PRVI I DRUGI RAZRED OSNOVNOG OBRAZOVANJA I VASPITANJA ("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 6/2017)


Na osnovu člana 79. stav 4. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 52/11, 55/13, 35/15 – autentično tumačenje, 68/15, 62/16 –US),

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja donosi

PRAVILNIK
o dopuni Pravilnika o nastavnom planu i programu za prvi i drugi razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja

Član 1.

U Pravilniku o nastavnom planu i programu za prvi i drugi razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja („Službeni glasnik – Prosvetni glasnik”, br. 10/04, 20/04, 1/05, 3/06, 15/06 – dr. pravilnik, 2/08 – dr. pravilnik, 2/10, 7/10, 3/11 – dr. pravilnik, 7/11 – dr. pravilnik, 1/13, 4/13, 14/13, 5/14, 11/14 i 11/16), u poglavlju: „IZBORNI NASTAVNI PREDMETI”, posle nastavnog programa: „VLAŠKI GOVOR SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE” za prvi razred, dodaje se nastavni program: „SLOVENAČKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE” za prvi razred, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Član 2.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije – Prosvetnom glasniku”.

SLOVENAČKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

Cilj i zadaci

Cilj nastave slovenačkog jezika sa elementima nacionalne kulture jeste da učenici ovladaju osnovnim zakonitostima slovenačkog književnog jezika na kojem će se usmeno i pismeno pravilno izražavati, da upoznaju, dožive i osposobe se za tumačenje odabranih književnih dela, pozorišnih, filmskih i drugih umetničkih ostvarenja iz slovenačke kulturne baštine.

Zadaci nastave slovenačkog jezika su:

– razvijanje ljubavi prema slovenačkom jeziku i potreba da se on neguje i unapređuje;

– osnovno opismenjavanje učenika na temeljima normativnih standarda slovenačkog književnog jezika;

– postupno i sistematično upoznavanje gramatike slovenačkog jezika;

– osposobljavanje za uspešno služenje književnim jezikom u različitim vidovima njegove usmene i pismene upotrebe i u različitim komunikacionim situacijama (slušanje, čitanje, usmena i pisana produkcija i interakcija);

– usvajanje pravilnog izgovora i intonacije pri usmenom izražavanju i čitanju;

– savladavanje pisma i osnova pravopisa radi korektnog pismenog izražavanja u granicama usvojenih jezičkih struktura i leksike;

– razvijanje osećaja za autentične estetske vrednosti u književnoj umetnosti;

– upoznavanje, čuvanje, razvijanje i poštovanje vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta na delima slovenačke književnosti, pozorišne i filmske umetnosti, kao i drugih umetničkih ostvarenja;

– razvijanje poštovanja prema kulturnoj baštini i potrebe da se ona neguje i unapređuje;

– vaspitavanje u duhu mira, tolerancije, kulturnih odnosa i saradnje među ljudima;

– sticanje svesti o interkulturalnosti.

PRVI RAZRED
(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

Ciljevi predviđeni nastavnim programom slovenačkog jezika i književnosti sa elementima nacionalne kulture doprinose razvijanju sledećih kompetencija kod učenika:

– upoznavanje sa materijalnom i duhovnom kulturom slovenačkog naroda;

– sticanje osnovnih znanja, sposobnosti i navika od kojih zavisi opšta i književna kultura učenika, izgrađivanje potrebe za književnoumetničkim tekstovima, poštovanje nacionalnog, književnog i umetničkog nasleđa;

– uvođenje u osnovne pojmove o književnosti;

– upoznavanje sa dečjim folklorom (igre i kratke tekstualne forme – zagonetke, uspavanke, brojalice i dr.);

– aktivno slušanje čitanja teksta (audio i video zapisi);

– uočavanje bitnih elemenata književnoumetničkog teksta (motiva, teme, vremena i mesta radnje, fabule, likova);

– kazivanje napamet naučenih kraćih tekstualnih formi;

– upoznavanje osnovnih praznika i običaja vezanih za te praznike;

– sticanje svesti o samom sebi i svom mestu u svetu sličnih i različitih, formiranje predstave o sopstvenom kulturnom identitetu, čime se u multinacionalnoj i multikonfesionalnih sredini Srbije čuvaju prava i osobenosti manjina i njihov identitet.

Operativni zadaci

Na kraju prvog razreda učenici će biti u mogućnosti da:

– usvoje predviđene jezičke strukture, najosnovnije oblike komunikacije i leksički fond od oko 200 reči i izraza i aktivno ih upotrebljavaju u govoru;

– razumeju u usmenom govoru niz od pet-šest rečenica koje čine koherentnu celinu u okviru obrađene tematike;

– razumeju na sluh imperativne iskaze;

– razumeju dijalog na relaciji nastavnik-učenik i učenik-učenik;

– steknu sposobnost da postavljaju pitanja i da odgovaraju na postavljena pitanja, kako bi mogli voditi kratke dijaloge;

– steknu sposobnost za kraće izlaganje nastavnih sadržaja uz pomoć nastavnika.

Sadržaji programa

1. Slovenački jezik (jezička materija), jezičko izražavanje (veština slušanja, govorenja i govorne interakcije) i tematika.

1.1. Ishod nastave i kompetencije učenika na nivou jezičkog izražavanja (veština komunikacije):

1.1.1. Veština slušanja (razumevanje govora). Učenik treba da:

– razlikuje jezik koji uči od drugih jezika;

– prepoznaje glasove u govornom lancu, akcenat, ritam i intonaciju naučenih reči i izraza;

– razume lagano i brižljivo artikulisan govorni iskaz, uz duže pauze i oblike neverbalne komunikacije, koje mu pomažu da shvati značenje;

– razume kratke dijaloge, priče i pesme o poznatim temama, koje čuje uživo ili sa audio-vizuelnih zapisa;

– razume i reaguje na odgovarajući način na kratke usmene poruke u vezi sa ličnim iskustvom i sa aktivnostima na času (poziv na igru, zapovest, uputstvo i dr.);

– razvija sposobnost i naviku slušanja sa razumevanjem.

1.1.2. Veština govorenja (usmeno izražavanje). Učenik treba da:

– ume da razgovetno izgovara glasove, da poštuje ritam, intonaciju i akcenat naučenih reči i izraza;

– daje osnovne informacije o sebi i svom okruženju, samostalno i uz nastavnikovu pomoć;

– imenuje stvari iz neposrednog okruženja u vezi sa temama koje se obrađuju;

– reprodukuje sam ili u grupi kratke recitacije i brojalice i peva poznate pesmice.

1.1.3. Govorna interakcija (uloga sagovornika). Učenik treba da:

– reaguje verbalno i neverbalno na uputstva i postavljena pitanja o poznatim temama, kada mu se saopštavaju polako i pažljivo;

– može da uspostavi bazični društveni kontakt, upotrebljavajući najosnovnije učtive formulacije (dobrodošlica, pozdravljanje, predstavljanje;

– ume da traži i daje nešto;

– postavlja jednostavna pitanja;

– izražava dopadanje i nedopadanje;

– učestvuje u igri i komunikaciji (u paru, u grupi itd.).

1.2. Ishod nastave i kompetencije učenika na nivou jezičke materije. Učenik treba da:

– imenuje predmete i bića, da iskaže radnju, osobine predmeta i bića, da iskaže objekat, prostorne odnose, kao i da iskaže molbu i zapovest;

– prepoznaje šta je novo naučio;

– prepoznaje na elementarnom nivou glasovnu strukturu slovenačkog jezika;

– ume da izgovori ograničen repertoar upamćenih izraza i reči i može da razume, uz izvestan napor, izvornog govornika koji ih koristi u komunikaciji;

– koristi jezik u skladu sa nivoom formalnosti komunikativne situacije (npr. forme učtivosti);

– poseduje elementarno poznavanje pojedinačnih reči i gotovih leksičkih izraza, koji se sastoje od više reči, naučenih i upotrebljavanih zajedno u posebnim situacijama („Dobar dan!”, „Kako ste?” i sl.);

– poznaje ograničen broj sintaksičkih struktura i jednostavnih gramatičkih oblika koji pripadaju memorisanom korpusu jezičkih jedinica;

– razume vezu između sopstvenog zalaganja i postignuća u jezičkim aktivnostima.

1.3. Tematika sadrži nekoliko tematskih oblasti:

– škola: školski pribor i prostor (učionica, školski nameštaj, školska zgrada, školsko dvorište), personal škole, učenici, situacije za vreme nastave i za vreme odmora, prigodne svečanosti i praznici;

– porodica i blisko okruženje: uža porodica, zanimanja članova porodice; prijatelji, najčešće dečje igre, igračke; kuća/stan (prostorije, nameštaj), svakodnevne aktivnosti u kući;

– praznici: Božić, Nova godina, Uskrs, rođendan;

– ishrana: obroci, izbor hrane i pića, voće i povrće, navike, ukusi u vezi sa hranom;

– odeća: delovi tela, odevni predmeti u odnosu na vremenske prilike;

– ostalo: godišnja doba, meseci, delovi dana; boje; brojevi do 20;

2. Slovenačka književnost. Elementi nacionalne kulture (praznici, običaji, važni događaji)

Integrisanje nastave jezika sa nastavom književnosti i elementima nacionalne kulture omogućuje ostvarivanje efikasnih rezultata u svakoj od navedenih oblasti. U prvom razredu osnovne škole, kada je reč o književnosti, programsku osnovicu čini folklorna građa. S obzirom da na ovom nivou učenici još uvek ne znaju da čitaju, tekstovi iz lektire se slušaju sa audio ili video zapisa, ili se sluša direktno čitanje nastavnika. Tumačenje teksta u ovom uzrastu ima obeležja spontanog i slobodnog razgovora sa učenicima o relevantnim vremenskim, prostornim, tematskim i dr. pojedinostima, o likovima i njihovim emotivnim stanjima (radost, tuga, smeh i sl.) u cilju provere razumevanja odslušanog teksta.

Način ostvarivanja programa

Pristup u nastavi ovog predmeta je u osnovi oralan. U učionici se koristi ciljni jezik u dobro osmišljenom kontekstu od interesa za učenike. U navedenim situacijama, govor nastavnika je prilagođen uzrastu i znanjima učenika.

Učenici: U nastavi slovenačkog jezika sa elementima nacionalne kulture težište rada prenosi se na učenike: oni se tretiraju kao odgovorni, kreativni, aktivni učesnici u nastavnom procesu, koji svojim zalaganjem i radom treba da stiču i razvijaju jezička umenja, da usvajaju jezik i stečena znanja primenjuju u komunikaciji. Učenici u početku slušaju i reaguju, tek kasnije počinju da govore. Kada je reč o književnosti i elementima nacionalne kulture, deca mogu da aktivno učestvuju u spontanom razgovoru na času ili sakupljanjem obaveštenja, istraživanjem i saznanjem od starijih članova porodice (posebno baka i deda) o nizu tema koje se tiču narodne tradicije.

Nastavnik: planira, vodi i organizuje nastavni proces (odabira sadržinu rada, leksiku, metode rada, oblik rada, tipove i broj vežbi i dr.) koordinira radom učenika kako bi se što uspešnije ostvarili postavljeni ciljevi. Nastavnik vežbe postavlja tako da svakom učeniku omogući što češće verbalne aktivnosti, jer se samo govorenjem može produktivno ovladati jezikom. Nastavnik poštuje princip individualizacije u radu, s obzirom da je znanje jezika među učenicima veoma heterogeno. Kada je reč o aktivnostima vezanim za sticanje znanja o elementima nacionalne kulture i književnosti, uz odgovarajuće folklorne priče i legende vezane za osnovne praznike (npr. Božić, Uskrs), nastavnik može da uključi manuelne aktivnosti (crtanje, farbanje jaja i sl.), ili da pronađe adekvatnu prateću igru, pesmu ili ples.

Nastavna sredstva: visok nivo motivacije učenika nastavnik postiže upotrebom odgovarajućih audio-vizuelnih sredstava, kompakt-diskova, kaseta, ilustracija u udžbeniku, slika, fotografija, emisija, filmova i sl. Nastavnik treba da podstiče učenike da se i oni angažuju na prikupljanju nastavnih sredstava vezanih za temu koja se obrađuje (razglednice, čestitke, slike, članci iz novina i sl.). Kada je reč o podučavanju književnosti i elemenata nacionalne kulture, preporučuje se upotreba postojećih opisa folklornih igara i štampane zbirke tekstova dečjeg folklora, iako se izbor sadržaja u određenoj meri prepušta nastavniku.

Tehnike:

– slušanje i reagovanje na uputstva nastavnika ili sa audio-zapisa;

– rad u parovima, malim i velikim grupama (mini dijalozi, igra po ulogama i dr.);

– manuelne aktivnosti (crtanje po diktatu, bojenje, seckanje, pravljenje predmeta od glinamola ili testa; izrada postera, čestitki i sl.);

– igre, pevanje u grupi, klasiranje i upoređivanje (po veličini, obliku, boji i dr.); pogađanje predmeta;

– povezivanje zvučnog materijala sa ilustracijom;

– interaktivno učenje, spontani razgovor.

Književni tekstovi:

I. Gruden: Pesmica o čričku

S. Kosovel: Burja

Rudolf: Huda mravljica

N. Grafenauer: Kokosenzacija

J. Stritar: Žabja svatba

V. Jeraj: Uspavanka

S. Kosovel: Kje?

F. Milčinski: Kekčeva pesem

A. Černej: Bele snežinke

K. Kovič: Zlata ladja

S. Kosovel: Sonček boža tačice

E. Peroci: Moj dežnik je lahko balon

L. Kovačič: Tejko zida hišo

Udžbenici i priručnici:

Knez, Mihaela i dr. (2012). Slika jezika: slikovno gradivo za poučevanje slovenščine kotdrugega/tujega jezika. Ljubljana: Center za slovenščino kot drugi/tuji jezik pri Oddelku zaslovenistiko Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, Zavod RS za šolstvo.

Vučajnik, Tatjana, Upale, Barbara, Kelner, Mateja (2009). Poigrajmo se slovensko: učbenik za začetno poučevanje otrok, starih od 7 do 10 let, ki živijo v tujini in se učijo slovenščino kot tuji jezik. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.

Donaj, Vladimir (2003). Dober dan, slovenščina. Ljubljana: Ministrstvo RS za šolstvo in šport.

Donaj, Vladimir, Klepac, Marjanca (2004). Slovenščina skozi letne čase. Pomlad in poletje. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.

Pogač, Slavka, Klepac, Marjanca (1997). Slovenščina skozi letne čase. Zima. Ljubljana: Ministrstvo RS za šolstvo in šport.

Pogač, Slavka, Klepac, Marjanca (1999). Slovenščina skozi letne čase. Jesen. Ljubljana: Ministrstvo RS za šolstvo in šport.



❮ Nazad na prethodnu stranicu

Email Print