Zastava Bosne i Hercegovine

Email Print
21.10.2016.

PRAVILNIK O IZMENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O STANDARDIMA I POSTUPKU ZA AKREDITACIJU VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA I STUDIJSKIH PROGRAMA ("Sl. glasnik RS", br. 86/2016)


Na osnovu člana 11. stav 1. tač. 10. i 11. Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik RS”, br. 76/05, 100/07 - autentično tumačenje, 97/08, 44/10, 93/12, 89/13, 99/14, 45/15 i 68/15 - autentično tumačenje), a na osnovu predloga Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta,
Nacionalni savet za visoko obrazovanje Republike Srbije na sednici održanoj 25. juna 2015. godine, doneo je

PRAVILNIK
o izmenama i dopunama Pravilnika o standardima i postupku za akreditaciju visokoškolskih ustanova i studijskih programa

Član 1.

U Pravilniku o standardima i postupku za akreditaciju visokoškolskih ustanova i studijskih programa („Službeni glasnik RS”, br. 106/06, 112/08, 70/11, 101/12 i 13/14) u delu I. STANDARDI ZA AKREDITACIJU VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA menja se:

Standard 2: Planiranje i kontrola, koji glasi:

„Da bi ostvarila osnovne zadatke i ciljeve visokoškolska ustanova vrši planiranje i kontrolu rezultata svih oblika obrazovnih, naučnih, umetničkih, istraživačkih i stručnih aktivnosti u okviru svoje delatnosti.

Visokoškolska ustanova ima propisan postupak kratkoročnog i dugoročnog planiranja. Planiranje se vrši na osnovu analize unutrašnjih i spoljašnjih činilaca. Planiranje je zasnovano na sistematičnom i stalnom prikupljanju podataka i njihovoj stručnoj analizi. Rezultati planiranja su planski dokumenti koji su dostupni javnosti i primenjuju se u praksi.

Visokoškolska ustanova redovno i sistematično kontroliše ispunjavanje osnovnih zadataka, dajući prioritet ostvarenju obrazovnih ciljeva. Kontrola se obavlja poređenjem planiranih i ostvarenih ciljeva i poređenjem rezultata visokoškolske ustanove sa njenim rezultatima u prethodnom periodu i sa rezultatima sličnih visokoškolskih ustanova u zemlji i svetu. O rezultatima kontrole visokoškolska ustanova sačinjava izveštaj koji je dostupan javnosti.

Visokoškolska ustanova redovno preispituje delotvornost sprovedenog planiranja i kontrole i radi na njihovom unapređenju uključujući i visokoškolske jedinice van sedišta ustanove.”

Standard 4: Studije, koji glasi:

„Sadržaj kvalifikacija i diploma pojedinih vrsta i nivoa studija odgovaraju karakteru i ciljevima studijskih programa. Studijski programi visokoškolske ustanove su u skladu sa osnovnim zadacima i ciljevima i služe njihovom ispunjenju. Visokoškolska ustanova sistematično i efektivno planira, sprovodi, nadgleda, vrednuje i unapređuje kvalitet studijskih programa.

Kvalifikacije koje označavaju završetak osnovnih strukovnih studija stiču studenti:

- koji su pokazali znanje u oblasti studiranja koje se zasniva na prethodnom obrazovanju i koje osposobljava za korišćenje stručne literature;
- koji su u stanju da primene znanje i razumevanje u profesiji;
- koji su u stanju da prenesu znanja na druge;
- koji poseduju sposobnost da nastave studije;
- koji poseduju sposobnost za timski rad;
- koji poseduju praktična znanja, koja im omogućuju brzo uključivanje u proces rada privrednih preduzeća i javnih ustanova.

Kvalifikacije koje označavaju završetak osnovnih akademskih studija stiču studenti:

- koji su pokazali znanje u oblasti studiranja koje se zasniva na prethodnom obrazovanju i koje je na nivou koji omogućava korišćenje stručne literature, ali istovremeno obuhvata neke aspekte koji se oslanjaju na ključna znanja njihovog polja studiranja;
- koji su u stanju da primene svoje znanje i razumevanje na način koji ukazuje na profesionalni pristup poslu ili zvanju i koji imaju sposobnosti koje se najčešće iskazuju smišljanjem i odbranom argumenata i rešavanjem problema unutar polja studiranja;
- koji imaju sposobnost da prikupljaju i tumače potrebne podatke;

- koji imaju sposobnost razmišljanja o relevantnim društvenim, naučnim ili etičkim pitanjima;
- koji su u stanju da o svom radu i rezultatima rada obaveštavaju stručnu i širu javnost;
- koji su razvili sposobnosti koje su neophodne za nastavak studija.

Kvalifikacije koje označavaju završetak diplomskih akademskih studija stiču studenti:

- koji su pokazali znanje i razumevanje u oblasti studiranja, koje dopunjuje znanje stečeno na osnovnim akademskim studijama i predstavlja osnovu za razvijanje kritičkog mišljenja i primenu znanja;
- koji su u stanju da primene znanje u rešavanju problema u novom ili nepoznatom okruženju u širim ili multidisciplinarnim oblastima unutar obrazovno-naučnog, odnosno obrazovno-umetničkog polja studija;
- koji imaju sposobnost da integrišu znanje, rešavaju složene probleme i da rasuđuju na osnovu dostupnih informacija koje sadrže promišljanja o društvenim i etičkim odgovornostima povezanim sa primenom njihovog znanja i sudova;
- koji su u stanju da na jasan i nedvosmislen način prenesu znanje i način zaključivanja stručnoj i široj javnosti;

- koji poseduju sposobnost da nastave studije na način koji će samostalno izabrati.

Kvalifikacije koje označavaju završetak specijalističkih akademskih studija stiču studenti:

- koji su pokazali produbljeno znanje, razumevanje i sposobnosti u odabranim užim naučnim i umetničkim oblastima specijalizacije, zasnovano na znanju i veštinama stečenim na diplomskim akademskim studijama i odgovarajuće je za istraživanje u datim užim naučnim i umetničkim oblastima studija;
- koji su u stanju da primene stečeno produbljeno znanje, razumevanje i sposobnosti stečene tokom specijalističkih studija za uspešno rešavanje složenih problema u novom ili nepoznatom okruženju, u užim naučnim i umetničkim oblastima studija;
- koji imaju povećanu sposobnost da povežu stečena znanja i rešavaju složene probleme, da rasuđuju i da na osnovu dostupnih informacija donose zaključke koji istovremeno sadrže promišljanja o društvenim i etičkim odgovornostima povezanim sa primenom njihovog znanja i sudova;
- koji su u stanju da efikasno prate i usvajaju novine i rezultate istraživanja u oblasti specijalizacije i da na jasan i nedvosmislen način prenesu svoje zaključke, znanje i postupak zaključivanja stručnoj i široj javnosti.

Kvalifikacije koje označavaju završetak specijalističkih strukovnih studija stiču studenti:

- koji su pokazali produbljeno znanje, razumevanje i stručne veštine u odabranim užim oblastima specijalizacije, koje se zasniva na znanju i veštinama stečenim na osnovnim strukovnim ili osnovnim akademskim studijama, kao vid posebne pripreme i odgovarajuće je za uspešan rad u oblasti specijalizacije;
- koji su u stanju da primene produbljeno znanje, razumevanje i veštine za uspešno rešavanje složenih problema u delimično novom ili nepoznatom okruženju užim oblastima studija;
- koji su stekli znanja i veštine potrebne za timski rad pri rešavanju složenih problema iz struke;
- koji imaju povećanu sposobnost da integrišu stečena znanja i veštine, da rasuđuju i daju na osnovu dostupnih informacija moguće zaključke koji istovremeno sadrže promišljanja o društvenim i etičkim odgovornostima povezanim sa primenom njihovog znanja i sudova;
- koji su u stanju da efikasno prate i usvajaju novine u oblasti specijalizacije i da na jasan i nedvosmislen način prenesu svoje zaključke, znanje i postupak zaključivanja stručnoj i široj javnosti.

Kvalifikacije koje označavaju završetak master strukovnih studija stiču studenti:

- koji su pokazali znanje i razumevanje u oblasti studiranja, koje dopunjuje znanje stečeno na osnovnim strukovnim studijama i predstavlja osnovu za razvijanje kritičkog mišljenja i primenu znanja u praksi;
- koji su u stanju da primene znanje u rešavanju problema u novom ili nepoznatom okruženju u širim ili multidisciplinarnim oblastima unutar obrazovno-naučnog odnosno obrazovno-umetničkog polja studija;
- koji imaju sposobnost da integrišu znanje, rešavaju složene probleme i da rasuđuju na osnovu dostupnih informacija koje sadrže promišljanja o društvenim i etičkim odgovornostima povezanim sa primenom njihovog znanja i sudova;
- koji su u stanju da na jasan i nedvosmislen način prenesu znanje i način zaključivanja stručnoj javnosti;

- koji su osposobljeni za rešavanje praktičnih problema u privrednim preduzećima i javnim ustanovama;
- koji poseduju sposobnost da nastave studije na način koji će samostalno izabrati.

Kvalifikacije koje označavaju završetak doktorskih studija stiču studenti:

- koji su pokazali sistematsko razumevanje određenog polja studija;
- koji su savladali veštine i metode istraživanja na tom polju;
- koji su pokazali sposobnost koncipiranja, projektovanja i primene;
- koji su pokazali sposobnost prilagođavanja procesa istraživanja uz neophodan stepen akademskog integriteta;
- koji su originalnim istraživanjem i radom postigli ostvarenje koje proširuje granice znanja, koje je objavljeno i koje je referenca na nacionalnom i međunarodnom nivou;
- koji su sposobni za kritičku analizu, procenu i sintezu novih i složenih ideja;
- koji mogu da prenesu stručna znanja i ideje kolegama, širokoj akademskoj zajednici i društvu u celini;
- koji su u stanju da u akademskom i profesionalnom okruženju promovišu tehnološki, društveni ili kulturni napredak.

Svaki studijski program je povezana i usklađena celina koja obuhvata ciljeve, strukturu i sadržaj, politiku i proceduru upisa studenata, metode učenja i način provere znanja, ishode učenja i kompetencije studenata.

Visokoškolska ustanova koja nudi više studijskih programa osigurava da svi programi ispunjavaju osnovne standarde kvaliteta i da između njih postoji potreban stepen usaglašenosti.

Visokoškolska ustanova objavljuje ciljeve svakog od studijskih programa koji ostvaruje. Ciljevi uključuju postizanje određenih znanja i stručnosti i metode za njihovo sticanje. Ciljevi mogu da uključe razvoj kreativnih sposobnosti i ovladavanje specifičnim praktičnim veštinama, potrebnim za razvoj karijere.

Studijski programi imaju usklađenu strukturu odgovarajuće širine i dubine i primerene metode učenja za ovladavanje praktičnim veštinama za rad u privrednim preduzećima i javnim ustanovama.

Visokoškolska ustanova redovno planira i vrednuje rezultate svojih studijskih programa. Te aktivnosti su zasnovane na utvrđenim ciljevima i raspoloživim sredstvima.

Visokoškolska ustanova stalno razvija, unapređuje i preispituje sadržaje svojih studijskih programa, u čemu odlučujuću ulogu ima nastavno osoblje.

Svaki predmet iz studijskog programa iskazuje se brojem ESPB bodova. Obim studija izražava se zbirom ESPB bodova. Broj ESPB bodova potrebnih za sticanje diplome, uređuje se zakonom. Između različitih studijskih programa može se vršiti prenošenje ESPB bodova.”

Standard 5: Naučnoistraživački i umetnički rad, koji glasi:

„Visokoškolska ustanova koja ostvaruje akademske studije, odnosno akademija strukovnih studija, ima organizovan naučnoistraživački i umetnički rad.

Visokoškolska ustanova neprekidno osmišljava, priprema i realizuje naučnoistraživačke i umetničke, stručne i druge vrste programa, kao i nacionalne i međunarodne projekte a posebno projekte ugovorene sa privrednim preduzećima ili javnim ustanovama.

Visokoškolska ustanova utvrđuje postupak i kriterijume za sistematsko praćenje i ocenjivanje obima i kvaliteta naučnoistraživačkog, odnosno umetničkog rada nastavnog osoblja.

Sadržaj i rezultati naučnoistraživačkog, umetničkog i stručnog rada ustanove usklađeni su sa ciljevima visokoškolske ustanove i sa nacionalnim i evropskim ciljevima i standardima visokog obrazovanja.

Znanja do kojih visokoškolska ustanova dolazi sprovođenjem naučnoistraživačkog i umetničkog rada uključuju se u nastavni proces.

Visokoškolska ustanova podstiče i obezbeđuje uslove nastavnom osoblju da se aktivno bavi naučnoistraživačkim, umetničkim i stručnim radom i da što češće objavljuje rezultate tog rada.

Visokoškolska ustanova obavlja i podstiče izdavačku delatnost u skladu sa svojim mogućnostima.

U cilju komercijalizacije rezultata naučnoistraživačkog i umetničkog rada univerzitet, odnosno druga visokoškolska ustanova može biti osnivač centra za transfer tehnologije, inovacionog centra, poslovno-tehnološkog parka i drugih organizacionih jedinica.”

Standard 6. Nastavno osoblje, koji glasi:

„Visokoškolska ustanova zapošljava nastavnike, istraživače i saradnike koji svojom naučnom, umetničkom i nastavnom delatnošću omogućavaju ispunjenje osnovnih zadataka i ciljeva ustanove. Nastavno osoblje kompetentno ostvaruje studijske programe i ispunjava ostale dodeljene zadatke.

Broj nastavnika odgovara potrebama studijskih programa koje ustanova realizuje. Ukupan broj nastavnika mora biti dovoljan da pokrije ukupan broj časova nastave na studijskim programima koje ustanova realizuje tako da nastavnik ostvaruje prosečno 180 časova aktivne nastave (predavanja, konsultacije, vežbe, praktičan rad i terenski rad) godišnje, odnosno 6 časova nedeljno.

Angažovanje po nastavniku ne može biti veće od 12 časova aktivne nastave nedeljno. Pri tom, od ukupnog broja potrebnih nastavnika najmanje 70% mora biti u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom od ukupnog broja predmeta na studijskom programu za koji se traži dozvola za rad. Za studijske programe u polju umetnosti taj broj ne može biti manji od 50%.

Od ukupnog broja nastavnika potrebnih za obavljanje nastave po godinama studija za studijski program za koji se traži dozvola za rad, akademije strukovnih studija i visoke škole strukovnih studija, izuzev u polju umetnosti, moraju da imaju najmanje 50% nastavnika sa stečenim naučnim nazivom doktora nauka. Na master strukovnim studijama svi nastavnici moraju imati doktorat nauka (izuzev u polju umetnosti). Visokoškolska ustanova može da angažuje i nastavnike veština.

Broj saradnika odgovara potrebama ostvarenja studijskih programa. Ukupan broj saradnika mora biti dovoljan da pokrije ukupan broj časova nastave na studijskim programima koje ustanova realizuje a da pri tome svaki saradnik ostvaruje prosečno 300 časova aktivne nastave godišnje, odnosno prosečno 10 časova aktivne nastave nedeljno, osim u polju umetnosti.

Naučne, umetničke i stručne kvalifikacije nastavnog osoblja odgovaraju obrazovno-naučnom, odnosno obrazovno-umetničkom polju i nivou njihovih zaduženja. Kvalifikacije se dokazuju diplomama, objavljenim radovima, umetničkim delima, kao i evidencijom o pedagoškim kvalitetima i odgovarajućem profesionalnom iskustvu kao i iskustvu iz prakse.

Ukoliko visokoškolska ustanova na poslovima saradnika u nastavi zapošljava studente diplomskih akademskih ili specijalističkih studija, oni moraju imati prosek ocena na osnovnim studijama najmanje osam (8).

Visokoškolska ustanova bira u zvanje asistenta studenta doktorskih studija koji je prethodne nivoe studija završio sa ukupnom prosečnom ocenom najmanje osam (8) i koji pokazuje smisao za nastavni rad. Visokoškolska ustanova obezbeđuje dovoljan broj asistenata za kvalitetno izvođenje studijskih programa i kontinualno podmlađivanje nastavničkog kadra.

Visokoškolska ustanova može za potrebe realizacije studijskih programa angažovati i saradnike van radnog odnosa - bez podele radnog vremena.

Ustanova obezbeđuje nastavnicima i saradnicima uslove za naučno, umetničko i profesionalno napredovanje i razvoj. Ustanova obezbeđuje nastavnicima i saradnicima uslove za naučni, umetnički i istraživački rad, učešće na domaćim i međunarodnim naučnim skupovima, prikupljanje potrebne literature, planiranje i izvođenje istraživanja.”

Standard 7. Nenastavno osoblje, koji glasi:

„Visokoškolska ustanova ima nenastavno osoblje koje svojim stručnim i profesionalnim radom obezbeđuje uspešnu realizaciju studijskih programa, osnovnih zadataka i ciljeva studijskih programa visokoškolske ustanove.

Visokoškolska ustanova ima najmanje jednog bibliotekara. Visokoškolska ustanova na kojoj studira preko 500 studenata ima najmanje dva bibliotekara sa visokim obrazovanjem i jednog knjižničara. Na strukovnim studijama visokoškolska ustanova na kojoj studira preko 500 studenata ima jednog bibliotekara sa visokim obrazovanjem i jednog knjižničara.

Visokoškolska ustanova na kojoj studira do 500 studenata, organizuje studentsku službu sa najmanje dva izvršioca i dodatno jednog izvršioca za 1000 studenata i još po jednog izvršioca na svakih narednih 2000 studenata.

Visokoškolska ustanova ima najmanje jednog izvršioca sa visokim obrazovanjem na poslovima informacionog sistema.

Visokoškolska ustanova ima najmanje jednog izvršioca - diplomiranog pravnika - na poslovima sekretara.

Visokoškolska ustanova obezbeđuje potrebno nenastavno osoblje u visokoškolskim jedinicama van sedišta ustanove.”

Standard 9. Prostor i oprema, koji glasi:

„Visokoškolska ustanova obezbeđuje prostor i opremu neophodne za kvalitetno izvođenje svih oblika nastave. Standardi prostora i opreme određuju se po obrazovno-naučnim, odnosno obrazovno-umetničkim poljima.

Visokoškolska ustanova obezbeđuje prostor za izvođenje nastave, i to:

- objekte sa najmanje 4 m² bruto prostora po studentu, odnosno 2 m² po studentu za izvođenje nastave po smenama, osim za polje umetnosti;
- amfiteatre, učionice, laboratorije, odnosno druge prostorije za izvođenje nastave, kao i bibliotečki prostor i čitaonicu, u skladu sa potrebama obrazovnog procesa određenog obrazovno-naučnog, odnosno obrazovno-umetničkog polja;
- odgovarajući radni prostor za nastavnike i saradnike;
- mesto u amfiteatru, učionici i laboratoriji za svakog studenta.

Visokoškolska ustanova obezbeđuje prostor za administrativne poslove i to najmanje dve kancelarije za potrebe studentske službe i sekretarijata.

Prostor koji obezbeđuje visokoškolska ustanova za potrebe nastave i za potrebe uprave, mora da zadovolji odgovarajuće urbanističke, tehničko tehnološke i higijenske uslove. Prostor mora biti u objektima koji imaju potrebne građevinske i upotrebne dozvole. Ukoliko objekti za potrebe nastave i upravljanja nisu u vlasništvu visokoškolske ustanove ili joj nisu dati na korišćenje, ona obezbeđuje zakup tih objekata za period od najmanje pet godina.

Visokoškolska ustanova obezbeđuje potrebnu tehničku opremu za savremeno izvođenje nastave u skladu sa potrebama studijskog programa.

Visokoškolska ustanova obezbeđuje opremu i izvođenje nastave u skladu sa zdravstvenim i sigurnosnom standardima o čemu obaveštava studente.

Visokoškolska ustanova obezbeđuje prostor za rad studentskog parlamenta.

Visokoškolska ustanova posebno obezbeđuje prostor u visokoškolskoj jedinici van sedišta.”

Član 2.

U delu II. DOPUNA STANDARDA ZA AKREDITACIJU VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA U OKVIRU ODREĐENOG OBRAZOVNO-NAUČNOG, ODNOSNO OBRAZOVNO-UMETNIČKOG POLJA, reči: „master akademske studije”, menjaju se i glase: „master studije”.

Član 3.

U delu III. STANDARDI ZA AKREDITACIJU PRVOG I DRUGOG NIVOA STUDIJA, menja se:

Standard 1. Struktura studijskog programa, koji glasi:

„Studijski program sadrži elemente utvrđene zakonom.

Uputstva za primenu standarda 1:

1.1 Svaki studijski program mora da ima sledeće elemente:

a. naziv i ciljeve studijskog programa;

b. vrstu studija i ishod procesa učenja;

v. stručni, akademski, odnosno naučni naziv;

g. uslove za upis na studijski program;

d. listu obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta, sa okvirnim sadržajem;

đ. način izvođenja studija i potrebno vreme za izvođenje pojedinih vrsta studija;

e. bodovnu vrednost svakog predmeta iskazanu u skladu sa evropskim sistemom prenosa bodova (ESPB);

ž. bodovnu vrednost završnog rada na osnovnim, specijalističkim i master studijama, odnosno doktorske disertacije, iskazanu u ESPB bodovima;

z. preduslove za upis pojedinih predmeta ili grupe predmeta;

i. način izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

j. uslove za prelazak sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih oblasti studija;

k. druga pitanja od značaja za izvođenje studijskog programa.

1.2 Obim studija se izražava brojem ESPB bodova.

a. Osnovne strukovne studije imaju 180 ESPB bodova.

b. Specijalističke strukovne studije imaju najmanje 60 ESPB bodova.

v. Master strukovne studije imaju najmanje 120 ESPB bodova kada je prethodno ostvaren obim prvog stepena studija od najmanje 180 ESPB bodova.

g. Osnovne akademske studije imaju od 180 do 240 ESPB bodova.

d. Master akademske studije imaju najmanje 60 ESPB bodova kada je prethodno na osnovnim akademskim studijama ostvaren obim od 240 ESPB bodova i najmanje 120 ESPB bodova kada je prethodno na osnovnim akademskim studijama ostvaren obim od 180 ESPB bodova.

đ. Specijalističke akademske studije imaju najmanje 60 ESPB bodova kada su prethodno završene master akademske studije.

e. Doktorske studije imaju najmanje 180 ESPB bodova kada je prethodno na osnovnim akademskim i master akademskim studijama ostvaren obim studija od najmanje 300 ESPB bodova.

ž. Akademski studijski programi iz medicinskih nauka mogu se organizovati integrisano u okviru osnovnih akademskih i master akademskih studija, sa ukupnim obimom od najviše 360 ESPB bodova.”

Standard 5. Kurikulum, koji glasi:

„Kurikulum studijskog programa sadrži listu i strukturu obaveznih i izbornih predmeta i modula i njihov opis.

Uputstva za primenu standarda 5:

5.1 Struktura kurikuluma obuhvata raspored predmeta i modula po semestrima, trimestrima, odnosno blokovima, fond časova aktivne nastave i ESPB bodove.

5.2 Opis predmeta sadrži naziv, tip predmeta, godinu i semestar studija, broj ESPB bodova, ime nastavnika, cilj kursa sa očekivanim ishodima, znanjima i kompetencijama, preduslove za pohađanje predmeta, sadržaj predmeta, preporučenu literaturu, metode izvođenja nastave, način provere znanja i ocenjivanja i druge podatke.

5.3 U strukturi studijskog programa na osnovnim akademskim studijama, osim za polje umetnosti, zastupljene su sledeće grupe predmeta u odnosu na ukupan broj ESPB bodova, i to:

- akademsko-opšteobrazovne - oko 15%,

- teorijsko-metodološke - oko 20%,

- naučno, odnosno umetničko-stručne - oko 35% i

- stručno-aplikativne - oko 30%.

5.4 U strukturi studijskog programa na osnovnim strukovnim studijama, osim za polje umetnosti, zastupljene su sledeće grupe predmeta u odnosu na ukupan broj ESPB bodova, i to:

- akademsko-opšteobrazovne - oko 15%,

- stručne, odnosno umetničko-stručne - oko 40% i

- stručno-aplikativne - oko 45%.

5.5 U strukturi studijskog programa na master strukovnim studijama, osim za polje umetnosti, zastupljene su sledeće grupe predmeta u odnosu na ukupan broj ESPB bodova, i to:

- akademsko-opšteobrazovne - oko 5%,

- stručne, odnosno umetničko-stručne - oko 40% i

- stručno-aplikativne - oko 55%.

5.6 U strukturi studijskog programa, osim u polju umetnosti, izborni predmeti zastupljeni su sa najmanje 20% u odnosu na ukupan broj ESPB bodova na osnovnim studijama i sa najmanje 30% u odnosu na ukupan broj ESPB bodova na master studijama.

5.7 Sastavni deo kurikuluma studijskog programa master strukovnih studija je stručna praksa u trajanju od najmanje 180 časova, odnosno 90 časova po godini, koja se realizuje u privrednim organizacijama ili javnim institucijama.

5.8 Završni rad na master strukovnim studijama je projekat u kojem se rešava praktični problem iz privrednog ili javnog sektora, koji je prihvaćen od strane privredne ili javne institucije. Završni rad se radi u privrednoj ili javnoj instituciji sa kojom visokoškolska ustanova ima ugovor. Član komisije za odbranu završnog rada je predstavnik institucije u kojoj kandidat realizuje završni rad.”

Standard 9. Nastavno osoblje, menja se i glasi:

„Za realizaciju studijskog programa obezbeđeno je nastavno osoblje s potrebnim naučnim, umetničkim i stručnim kvalifikacijama.

Uputstva za primenu standarda 9:

9.1 Broj nastavnika odgovara potrebama studijskog programa i zavisi od broja predmeta i broja časova na tim predmetima. Ukupan broj nastavnika mora biti dovoljan da pokrije ukupan broj časova nastave na studijskom programu, tako da nastavnik ostvaruje prosečno 180 časova aktivne nastave (predavanja, konsultacije, vežbe, praktičan radi terenski rad) godišnje, odnosno šest časova nedeljno. Od ukupnog broja potrebnih nastavnika najmanje 70% mora biti u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom, a za studijske programe u polju umetnosti taj broj ne može biti manji od 50%. Za realizaciju studijskih programa osnovnih i specijalističkih strukovnih studija, izuzev u polju umetnosti, potrebno je najmanje 50% nastavnika sa zvanjem doktora nauka. Za realizaciju studijskih programa master strukovnih studija, izuzev u polju umetnosti, svi nastavnici izuzev nastavnika stranih jezika i veština moraju imati zvanje doktora nauka.

9.2 Broj saradnika odgovara potrebama studijskog programa i zavisi od broja predmeta i broja časova na tim predmetima. Ukupan broj saradnika na studijskom programu mora da bude dovoljan da pokrije ukupan broj časova nastave na tom programu, tako da saradnici ostvaruju prosečno 300 časova aktivne nastave godišnje, odnosno 10 časova nedeljno, osim u polju umetnosti.

9.3 Naučne, umetničke i stručne kvalifikacije nastavnog osoblja odgovaraju obrazovno-naučnom i obrazovno-umetničkom polju i nivou njihovih zaduženja. Nastavnik mora da ima najmanje pet referenci iz uže naučne, umetničke, odnosno stručne oblasti iz koje izvodi nastavu na studijskom programu. Nastavnik koji učestvuje u realizaciji master strukovnih studija osim referenci navodi podatke o učešću u naučnim, istraživačkim, umetničkim, komercijalnim i stručnim projektima realizovanim u saradnji sa privredom.

9.4 Podaci o nastavnicima i saradnicima (CV, izbori u zvanja, reference) moraju biti dostupni javnosti.”

Standard 12. Studije na daljinu, koji glasi:

„Studijski program zasnovan na metodama i tehnologijama obrazovanja na daljinu podržan je resursima koji obezbeđuju kvalitetno izvođenje studijskog programa.

Visokoškolska ustanova može organizovati studijski program na daljinu za svaku oblast i svako obrazovno-naučno i obrazovno-umetničko polje ako nastavni sadržaj, podržan raspoloživim resursima, može kvalitetno usvojiti kroz studije na daljinu i ako se obezbeđuje isti nivo znanja diplomiranih studenata, ista efikasnost studiranja i isti rang (kvalitet) diplome kao i u slučaju uobičajenog načina realizacije studijskog programa. Studijski program master strukovnih studija ne može biti realizovan na daljinu.

Program

12.1 Sadržaj predmeta studijskog programa je savremeno koncipiran i prilagođen učenju na daljinu sa naznačenim potrebnim vremenom za konsultacije.

12.2 Nastavni materijal u pogledu kvaliteta, sadržaja i obima u potpunosti odgovara nciljevima obrazovanja, nastavnom planu i programima predmeta i prilagođen je za samostalno uspešno ovladavanje potrebnim znanjem.

12.3 Uputstva za učenje koja obezbeđuje visokoškolska ustanova sadrže konkretne predloge i sugestije u vezi strategije učenja studenata i samostalne provere znanja.

Ocenjivanje i napredovanje studenata

12.4 Podsistem za proveru znanja studenata je integrisan u sistem za upravljanje procesom učenja na daljinu i podržava različite oblike učenja i provere znanja (konsultacije, samo provera, predispitne provere, izveštaji, ispit).

12.5 Ispit se polaže u sedištu visokoškolske ustanove, odnosno u objektima navedenim u dozvoli za rad visokoškolske ustanove.

Nastavno osoblje

12.6 Visokoškolska ustanova ima kvalifikovano i kompetentno nastavno osoblje za izvođenje studijskog programa koji se realizuje studijama na daljinu. Nastavnici su odgovorni za pisanje nastavnog materijala, testova za predispitne provere i za završni ispit, kao i za usklađivanje svih aktivnosti na savlađivanju potrebnog znanja.

12.7 Jedan nastavnik pokriva najviše tri predmeta u semestru. Konsultacije sa studentima obavljaju nastavnici ili saradnici. Jedan nastavnik, odnosno saradnik može da obavlja konsultacije sa najviše 80 studenata u jednom semestru.

12.8 Potreban broj nastavnika i saradnika u stalnom radnom odnosu je 70 % od minimalnog broja nastavnika i saradnika koji su potrebni za izvođenje studijskog programa. U slučaju kada se isti studijski program istovremeno ostvaruje na uobičajen način i učenjem na daljinu, ukupan potreban broj nastavnika i saradnika određuje se kao kod uobičajenog načina izvođenja studija, pri čemu jedan nastavnik može da obavlja konsultacije sa najviše 80 studenata iz obe studijske grupe, prosečno po semestru.

Resursi (oprema, biblioteka, prostor)

12.9 Visokoškolska ustanova obezbeđuje opremu i komunikaciono-informatičke tehnologije za uspostavljanje i održavanje dvosmerne komunikacije na liniji nastavnik - student radi realizacije obrazovnih aktivnosti na daljinu (delovi nastave, konsultacije, samo provere, provere znanja u sklopu predispitnih obaveza, projekti, seminarski radovi i sl.).

U okviru sistema za upravljanje procesom učenja na daljinu visokoškolska ustanova mora da obezbedi:

a. jednu sopstvenu ili zakupljenu integrisanu računarsku platformu (DLS - Distance Learning System) sa specijalizovanim softverom za smeštaj i distribuciju multimedijalnih nastavnih sadržaja namenjenih za samostalno usvajanje (tekst, zvučne i video informacije) i za kompletno upravljanje procesom učenja;

b. različite oblike nastave: javno emitovanje vremenski planiranog nastavnog događaja (emitovanje predavanja ili diskusija nastavnika/stručnjaka snimljene uz pomoć video kamera uživo ili ranije napravljenog i pripremljenog video snimka), isporuku predavanja i multimedijalnih nastavnih materijala sa servera i konsultacije za vođeno i neformalno putem diskusionih foruma;

v. jedinstven korisnički interfejs koji podržava više kategorija korisnika, uključujući studente, nastavnike i administrativno osoblje;

g. kvalitetnu dvosmernu komunikaciju nastavnika i saradnika sa studentima koja omogućava usluge elektronske pošte, diskusionih foruma i diskusija u realnom vremenu;

d. mogućnost evidentiranja vremena koje student provede na proučavanju nastavnog materijala i proveru i ocenjivanje studenata pomoću testova, a uz podršku i pod kontrolom specijalizovanog softverskog paketa;

đ. visoku pouzdanost sistema kroz odgovarajući sistem kontrole pristupa i zaštite sadržaja.

12.10. Visokoškolska ustanova obezbeđuje pristup sopstvenoj ili drugim odgovarajućim bibliotekama, a posebno organizacijama koje su specijalizovane za isporuku u elektronskom obliku udžbenika i drugih nastavnih i naučnih publikacija.

12.11. Visokoškolska ustanova raspolaže prostorom koji po veličini i uslovima obezbeđuje normalno obavljanje završnog ispita, rad administrativnog osoblja i smeštaj i rad na održavanju integrisane računarske platforme za podršku učenju na daljinu.

12.12. U cilju poboljšanja kvaliteta konsultacija, visokoškolska ustanova može da osnuje konsultacione centre geografski udaljene od sedišta ustanove koji imaju informaciono-komunikacionu osnovu integrisanu u sistem za učenje na daljinu, stručnu literaturu i omogućavaju praktično vežbanje.”

Član 4.

U delu DOPUNA STANDARDA ZA AKREDITACIJU STUDIJSKIH PROGRAMA U OKVIRU ODREĐENOG OBRAZOVNO-NAUČNOG, ODNOSNO OBRAZOVNO-UMETNIČKOG POLJA, menja se:

U okviru polja: Prirodno-matematičke nauke, Standard 9. Nastavno osoblje, koji glasi:

„Nastava je organizovana tako da u grupi za predavanja na osnovnim studijama ima do 80 studenata, u grupi za vežbe do 25 studenata i u grupi za laboratorijske vežbe do 15 studenata.

Nastava je organizovana tako da u grupi za predavanja na master studijama ima do 25 studenata, u grupi za vežbe do 15 studenata i u grupi za laboratorijske vežbe do 10 studenata.

Nastavnik mora da ima najmanje pet reprezentativnih referenci iz obrazovno-naučne oblasti u kojoj izvodi nastavu na studijskom programu, koje uključuju: monografije, knjige, pregledne članke, naučne i stručne radove, udžbenik, praktikum ili zbirku zadataka, patente i softverska rešenja.”

U okviru polja: Društveno-humanističke nauke, Standard 9. Nastavno osoblje, koji glasi:

„Za kvalitetno izvođenje studijskih programa u polju društveno-humanističkih nauka potrebno je ispuniti normative u pogledu broja studenata po nastavnim grupama, tako da je:

- veličina grupe za predavanja na osnovnim studijama za akademsko-opšteobrazovne i teorijsko-metodološke predmete do 300 studenata, a za naučno-stručne i stručno- aplikativne do 200 studenata;
- veličina grupe za vežbe na osnovnim studijama za akademsko-opšteobrazovne i teorijsko- metodološke predmete do 50 studenata, a za naučno-stručne i stručno-aplikativne do 30 studenata;
- veličina grupe za predavanja na master studijama do 50 studenata;
- veličina grupe za vežbe na master studijama do 25 studenata.”

U okviru polja: Medicinske nauke, Standard 5. Kurikulum, koji glasi:

„Kurikulum studijskog programa master akademskih studija iz odgovarajućih naučnih oblasti u okviru obrazovnog naučnog polja medicinskih nauka mora da sadrži obavezno „jezgro” i mogućnosti za specijalne studijske module. Specijalni studijski moduli treba da budu iz predmeta neposredno vezanih za medicinu, bilo da su laboratorijski ili klinički, biološki ili bihejvioralni, orijentisani na istraživanja ili deskriptivni. Kurikulum studijskog programa treba da sadrži i izborne predmete.”

U okviru polja: Tehničko-tehnološke nauke, Standard 5. Kurikulum, koji glasi:

„Sastavni deo kurikuluma studijskih programa za osnovne i master akademske studije u oblasti tehničko-tehnoloških nauka je stručna praksa i praktičan rad u trajanju od najmanje 45 časova, koja se realizuje u odgovarajućim naučnoistraživačkim ustanovama, u organizacijama za obavljanje inovacione aktivnosti, u organizacijama za pružanje infrastrukturne podrške inovacionoj delatnosti, u privrednim društvima i javnim ustanovama.

U oblasti biotehničkih nauka, u području poljoprivrede i šumarstva, studenti tokom osnovnih studija realizuju radnu praksu u trajanju od najmanje 45 časova, proizvodnu praksu u trajanju od najmanje 45 časova i tehnološko-organizacionu praksu u trajanju od najmanje 45 časova.”

U okviru polja: Tehničko-tehnološke nauke, Standard 9. Nastavno osoblje, koji glasi:

„Za kvalitetno izvođenje studijskih programa osnovnih i master studija u polju tehničko-tehnoloških nauka potrebno je da visokoškolska ustanova ispuni normative u pogledu broja studenata po nastavnim grupama. Za osnovne studije veličina grupe za predavanja je do 180 studenata, grupe za vežbe do 60 studenata i grupe za laboratorijske vežbe do 20 studenata. Za kvalitetno izvođenje studijskih programa master studija veličina grupe za predavanje je do 32 studenta, grupe za vežbe do 16 studenata i grupe za laboratorijske vežbe do osam studenata.

Reprezentativne reference nastavnog osoblja u tehničko-tehnološkim naukama su: naučni i stručni radovi objavljeni u međunarodnim i domaćim časopisima, radovi štampani u zbornicima sa naučnih i stručnih skupova, monografije, udžbenici, pregledni članak, zbirka zadataka, praktikum, patenti, novi proizvodi ili bitno poboljšani postojeći proizvodi, nove biljne vrste, nove vrste stoke i nove tehnologije.”

U okviru polja: Umetnost, Standard 5. Kurikulum, koji glasi:

„Osnovna izbornost umetničkih studija ugrađena je u glavni predmet.

Struktura studijskog programa na osnovnim akademskim studijama u polju umetnosti sadrži sledeće grupe predmeta izražene u ESPB bodovima, tako da su:

- umetničke grupe predmeta zastupljene od 50% do 60%;
- teorijsko-umetničke grupe predmeta zastupljene od 30 % do 40%;
- društveno-humanističke grupe predmeta zastupljene od oko 10%.

Struktura studijskog programa na osnovnim strukovnim studijama u polju umetnosti sadrži sledeće grupe predmeta izražene u ESPB bodovima, tako da su:

- umetničke grupe predmeta zastupljene oko 40%;
- teorijsko-umetničke grupe predmeta zastupljene oko 20%;
- stručno-aplikativne grupe predmeta zastupljene oko 30%;
- društveno-humanističke grupe predmeta zastupljene oko 10%.

Struktura studijskog programa na master strukovnim studijama u polju umetnosti sadrži sledeće grupe predmeta izražene u ESPB bodovima, tako da su:

- umetničke grupe predmeta zastupljene oko 40%;
- teorijsko-umetničke grupe predmeta zastupljene oko 5%;
- stručno-aplikativne grupe predmeta zastupljene oko 50%;
- društveno-humanističke grupe predmeta zastupljene oko 5%.

Broj ESPB bodova koji odgovara izbornim predmetima na jednom studijskom programu je:

- na osnovnim studijama najmanje 5%;
- na diplomskim studijama oko 10%;
- na doktorskim studijama oko 20%.”

Član 5.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.



❮ Nazad na prethodnu stranicu

Email Print