ZAKONI O POLICIJI I O EVIDENCIJAMA I OBRADI PODATAKA U OBLASTI UNUTRAŠNJIH POSLOVA: Policijske kamere na 653 lokacije u Beogradu
Na 653 lokacije u Beogradu postavljene su kamere MUP-a. Na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova dostupno je obaveštenje, odnosno spisak, na kojem se po rednim brojevima mogu videti nazivi svih lokacija u glavnom gradu Srbije koje su pokrivene policijskim video-nadzorom. Na jednoj lokaciji može biti instalirano više kamera, tako da je pretpostavka da tačan broj pojedinačnih kamera u prestonici prelazi 1.000.
Stubovi sa po dve, tri, četiri kamere nicali su poslednjih godina u svim većim, ali i manjim ulicama – gotovo na svakom ćošku grada. Po njihovom pozicioniranju moglo bi se zaključiti kako će osnovna namena policijskih kamera biti kontrola saobraćaja. Ali one se mogu koristiti za nadzor javnih površina u svrhu kontrole i pojačane bezbednosti, kontrolu javnog reda i mira – često su dragocene za rešavanje teških krivičnih dela...
Pre dve godine, MUP je postavio 633 kamere na 262 lokacije u Beogradu. Prema raspoloživim informacijama, od tog broja bilo je 357 fiksnih i 149 pokretnih kamera, kao i 127 “saobraćajnih” koje su povezane na softver koji automatski prepoznaje registarske tablice automobila. Ove kamere instalirane su u svim beogradskim opštinama, a najviše ih je na Novom Beogradu.
“Saobraćajne kamere” prepoznaju širok spektar prekršaja – prekoračenje dozvoljene brzine, prolazak kroz crveno svetlo, kretanje u suprotnom smeru, kretanje žutom trakom, zaustavljanje na nedozvoljenom mestu, da li je vozilo registrovano, nasilničku vožnju…
Njihova prednost je u tome što po automatizmu prepoznaju navedene prekršaje. Kamere koje su postavljene ispred raskrsnica ili pešačkih prelaza na kojima je saobraćaj regulisan semaforima, pomoću odgovarajućeg softvera detektuju vozila koja prođu na znak crvenog svetla i automatski beleže video-snimak prekršaja.
Nakon što kamera snimi prekršaj, policijski službenici obrađuju foto-zapise i po registraciji utvrđuju vlasnike vozila. Foto-zapis prekršaja, zajedno sa prekršajnim nalogom se potom šalje na kućnu adresu vlasnika vozila.
On ima rok od osam dana da dostavi potpune i tačne podatke o identitetu osobe koja je učinila prekršaj. Ukoliko automobilom u trenutku činjenja prekršaja nije upravljao vlasnik vozila, on je dužan da dostavi pisanu izjavu overenu kod nadležnog organa na osnovu koje se može utvrditi koja je osoba upravljala automobilom. Kamere MUP-a pokrivene su Zakonom o policiji ("Sl. glasnik RS", br. 6/2016, 24/2018 i 87/2018) i Zakonom o evidencijama i obradi podataka u oblasti unutrašnjih poslova ("Sl. glasnik RS", br. 24/2018).
Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.
Izvor: Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandar Bojović, 21.05.2024.
Naslov: Redakcija